Što je to FILMOZOFIJA? Ili, bolje, kada je FILMOZOFIJA? Filmozofija se događa/stječe/zbude kada svi mi koji nastojimo misliti zbilju oko sebe »uhvatimo kairos za čuperak«. Kada (pro)mislimo ono naizgled ne-(pro)mislivo – sliku. »Umjetnost pokretnih slika« potrebuje zaustavljanje. Zaustavljanje? Da, upravo zaustavljanje pred slikom koja je pokretna. Treba stati i upitati se ‘što smo to vidjeli?’, koju poruku nam upućuje netom protekli trenutak u vremenu zabilježen na filmskom platnu? Kako ga doživljavamo…, mislimo?! Jer film jest »realna ontologija vremena« (Deleuze) ili pak »forma koja misli« (Godard); sretno spojivši ‘ljubav spram mudrosti’, filozofiju i ‘ljubav spram filma’ filmofiliju, sokratovski u sebi porađamo… FILMOZOFIJU. Pretenciozno? Neskromno? Ne! Jedino na taj način »hvatamo sretan trenutak«, kairos, razumijevajući svoje vrijeme shvaćeno u slikama. Od Rođenja jedne nacije i Trijumfa volje pa sve Do posljednjeg daha i Kluba boraca nastojimo slijediti onu – misli što gledaš!
mk
EstLab Filmska Večer
Film jest revolucionarna umjetnost. Od samih početaka, ovo je artističko ljudsko pregnuće pokušavalo doseći neke nove horizonte i perspektive. Jedan od klasičnih filmova ove provenijencije svakako je i Čovjek s filmskom kamerom (Человек с киноаппаратом, 1929.). Specifični je ovo kino-iskaz odvojen od jezika teatra i literature. U dinamičkom prikazu jednog dana sovjetske Rusije, Dziga Vertov ostvaruje svoje posljednje djelo. Neprestani pokret kamere signum je i dinamike revolucije »koja traje«. Jacques Rancière će reći, »ovo nije film o revoluciji, već je aktivnost koja prikazuje komunizam u svakodnevnom mu pulsiranju života«.
Protagonist je filma filmska kamera. U stalnom pokretu ona bilježi… ŽIVOT. Penje se na tvorničke dimnjake, mostove, dolazi na kupališta, snima iz jurećeg automobila ili s motocikla. Kamerman leži na pruzi u adrenalinskom iščekivanju jurećeg vlaka. Vertov svog protagonista – snimatelja/kameru – šalje u bolnicu, rodilišta… na groblja, sprovode… sportska natjecanja… ulice i trgove. U svemu tome rađa se – filmski jezik. Na rubu figurativnosti i apstrakcije, Čovjek s filmskom kamerom prilog je Benjaminovom optimizmu glede utjecaja kinematografije na razaranje sakralne uloge AURE u doživljaju umjetničkog djela. Ali, ne samo to… Ovaj je film vrhunac sovjetske/ruske AVANGARDE i njezin umjetnički testament. U okviru sekcije »Filmozofija« EstLaba razgovaramo o ovom, nijemom (ali »mnogogovorećem«/!/) kino-klasiku. Pogledajmo film skupa i razgovarajmo o tomu što nam znači DANAS. mk
EstLab projekcija filma i razgovor
EstLab tribina
EstLab razgovor
Koliko suvremeni hrvatski film pokazuje kritičkog odnosa prema zbilji u kojoj nastaje? I pokazuje li – UOPĆE? Imaju li HR redatelji, scenaristi, odnosno AUTORI, hrabrosti da se suoče sa sakralizirajućom snagom pseudoreligioznog kulta države koju promoviraju državni mediji? I… može li se umjetnički iskoračiti iz službeno zadanih kanona? Ima li načina da se ovdašnji kinoautori odupru tabuizaciji nekih HR »svetinja«? Konačno, može li se na filmski pametan i duhovit način istodobno gledatelja zabaviti i poučiti? Sve to – i mnogošto drugog – teme su razgovara na prvoj ovosezonskoj tribini sekcije »Filmozofija« Estetičkog Laba. Gost je EstLaboratorija Damir Radić, cijenjeni i nagrađivani filmski kritičar, kinoautor, književnik, pjesnik… intelektualac liberalne provenijencije. Kao predložak za raspravu poslužit će kratka igrana komedija TELEPORT ZOVKO (2013.) Predraga Ličine.
****
VRIJEME: utorak, 17. listopada u 18.30.
****
MJESTO: Filozofski fakultet u Osijeku, dvorana 39.
In memoriam
Jean-Luc Godard (Pariz, 3. prosinca 1930. – Rolle, Švicarska, 13. rujna 2022.), filmski redatelj, scenarist i kritičar
događanja:
13. travnja 2021.
Projekcija filma White Riot
Novoosnovani Estetički laboratorij (EstLab) Filozofskoga fakulteta, čijim je voditeljem izv. prof. dr. sc. Boško Pešić, započinje s radom!
U utorak, 13. travnja 2021. od 18 do 20 sati, održana je prva njegova aktivnost u okviru sekcije Filmozofija (voditelj prof. dr. sc. Marijan Krivak) – projekcija filma White Riot (Bjelačka pobuna, 2019) redateljice Rubike Shah putem Zoom platforme.
Projekciju filma White Riot omogućila je programska voditeljica SUBVERSIVE FILM FESTIVALA Dina Pokrajac (riječ je o filmu kojim je otvoren 13. Subversive Film Festival u zagrebačkoj Kinoteci 28. studenoga 2020.).
Filmski jezik White Riota podređen je energiji new-wave i punk ritma. Prevažni je to dokument filozofsko-političke „spoznajne kartografije” (Fr. Jameson). Njegova aktualnost u govoru protiv rasizma, mržnje i fašizma dragocjena je kao poticaj za raspravu o odgojnoj ulozi filozofije i umjetnosti i u našoj sredini.
