Što je (to) tehnosfera? O kakvoj se to korjenitoj izmjeni paradigme u mišljenju radi, koja se u ovom visokotehnologiziranom svijetu više ne pokorava starom metafizičkom pogledu na svijet? Što se misli kada se kaže da je u tehnosferi na stvari „imanentna transcendencija“ samog života? Prema riječima našega gosta, u tehnosferi „sve je u stalnim preobrazbama i ništa više nema postojanu bit.“. Ona, tehnosfera, „…nema fiksne ciljeve i svrsishodnu povijest. Njezina je pokretačka snaga u informaciji.“ Što onda možemo očekivati od umjetnog uma odnosno umjetne inteligencije i umjetnog života koji zahvaljujući upravo tom, u isto vrijeme i čudesnom i čudovišnom, binarnom fenomenu – informaciji, u tehnosferi neizbježno nastaju i razvijaju se? Je li informacija uistinu ključni pojam vremena u kojem živimo…? I, na koncu, čemu smjera umjetna intuicija, jedan od najintrigantnijih izraza samog autora, kao možda najveći izazov svemu ljudskom…?
bb
ESTLAB TRIBINA
Zahvaljujući ubrzanom, a u nekim segmentima, i invazivnom razvoju informacijsko-komunikacijske tehnologije u posljednjih sedamdeset godina, svjedoci smo neprimjernog upliva medija u sve pore ljudskog života. Posebice se tu misli na elektroničke medije poput internetskih portala, društvenih medija i sl. koji su, pojavivši se na prijelazu stoljeća, vrlo brzo postali nezaobilazan medijski dodatak našoj stvarnosti. Upravo zahvaljujući razvoju tehnologije, mediji su u 21. stoljeću postali najmoćniji čimbenik u današnjem društvu s enormnim utjecajem na sve njegove dionike. No, paradoksalno, nakon nedavnoga šokantnog razvoja umjetne inteligencije, najaktualnije perjanice tehnološkog razvoja, postavlja se pitanje može li tehnološki razvoj, koji je medijima podario tu nesagledivu moć, sada je i oduzeti? Trenutna je situacija s medijima takva da oni sve teže izlaze na kraj s negativnim posljedicama vlastitog razvoja podržanog tehnologijom koji se manifestira u rojenju netočnih, pogrešnih i zlonamjernih informacija, post-istina i poluistina i sl. u njenu prostoru, koje umjetna inteligencija može beskonačno umnožavati, a da ih u isto vrijeme ne može razlučiti kao netočne, pogrešne i zlonamjerne. Može li takva situacija u bližoj ili daljnjoj budućnosti rezultirati jednim od najgorih scenarija – urušavanjem našeg društva – ili pak samih medija? Trebamo li se ipak prije nadati samouništenju medija i postmedijskom društvu kako nam to sugerira agentura BILWET (Fundacija za unaprjeđenje ilegalnog znanja), a ne propasti društva kakvog poznajemo?
bb
Kako nas je još davno upozorio M. McLuhan, mediji nisu komunikacijski posrednici već svi oblici tehnologija, drugačije govoreći, između ova dva pojma potrebno je staviti znak jednakosti. Ovakva vrsta ekvivalencije sugerira kako informacijska i medijska (digitalna) pismenost predstavlja mnogo više od pristupa, analize, evaluacije, stvaranja i distribucije informacija u različitim medijskim oblicima, već da je razumijevanje informacijsko-komunikacijskih tehnologija kao sila novog ekosistema ujedno i proširenje semiotičkog poimanja pismenosti na kognitivnu razinu sposobnosti razumijevanja tehnološkog okruženja. Navodeći ovakav, medijsko-ekološki uvod u razgovor o ,,operativnim sistema naših života”, cilj je naglasiti značaj pomjeranja s instrumentalne paradigme (vještina korištenja medija/tehnologija) na orijentiranje k pitanjima kako živjeti u odnosu sa okruženjem koje namjesto kritičkog mišljenja uspostavlja automatizaciju smisla i značenja. Stoga činjenica kako smo namjesto radikalnog otvorenog društvnog imaginarija dobili imploziju neoliberalne globalizacije, kiber-idealizam zamijenili kiber-cinizmom, svaki razgovor o medijima/tehnologiji danas zapravo ne bi smio biti ništa drugo nego podsjetnik o kolapsu društvenosti nastalom izranjanjem platformskog discipliniranja i algoritamske ekstrakcije podataka, bihevioralnog viška on-life postojanja.
mh
događanja:
Tehnosfera i “transcendiranje” života – u razgovoru sa Žarkom Paićem
1. lipnja 2021.
Prvo događanje sekcije Estetičkog laboratorija (EstLab) Filozofskog fakulteta Tehnosfera održat će se putem FFOS-ove platforme Zoom u utorak, 1. lipnja 2021. u 18 sati. Naš gost je Žarko Paić, sveučilišni profesor, sociolog i filozof, autor brojnih radova i preko dvadeset knjiga iz filozofije, sociologije, teorije kulture i suvremene umjetnosti, teorije znanosti, medija itd., glavni urednik utjecajnog časopisa Tvrđa, koji je odnedavno dostupan i online na adresi https://tvrdja.hr/, te zamjenik glavnog urednika renomiranog godišnjaka Europski Glasnik. Vrijedi istaknuti i da je Žarko autor petoknjižja naslovljenog Tehnosfera – svojevrsne ontologije digitalnog doba – po kojem je, sekcija EstLab-a i dobila svoj naziv!
Što je (to) tehnosfera? O kakvoj se to korjenitoj izmjeni paradigme u mišljenju radi, koja se u ovom visokotehnologiziranom svijetu više ne pokorava starom metafizičkom pogledu na svijet? Što se misli kada se kaže da je u tehnosferi na stvari „imanentna transcendencija“ samog života? Prema riječima našega gosta, u tehnosferi „sve je u stalnim preobrazbama i ništa više nema postojanu bit.“. Ona, tehnosfera, „…nema fiksne ciljeve i svrsishodnu povijest. Njezina je pokretačka snaga u informaciji.“ Što onda možemo očekivati od umjetnog uma odnosno umjetne inteligencije i umjetnog života koji zahvaljujući upravo tom, u isto vrijeme i čudesnom i čudovišnom, binarnom fenomenu – informaciji, u tehnosferi neizbježno nastaju i razvijaju se? Je li informacija uistinu ključni pojam vremena u kojem živimo…? I, na koncu, čemu smjera umjetna intuicija, jedan od najintrigantnijih izraza samog autora, kao možda najveći izazov svemu ljudskom…?
Ovo su samo neka od pitanja koja ćemo pretresti s našim uvaženim gostom, a na neka, definitivno, i (pokušati) odgovoriti…
Moderatori događanja: Milijana Mičunović, Davorin Ćuti i Boris Bosančić
Vrijeme: utorak, 1. lipnja 2021. u 18 sati